NaslovnaUlogujte seRegistrujte sePošaljite Sadrzaj
 

Beogradski Zoo vrt

Dobro osmišljeni i oblikovani zoološki vrtovi u gradovima, pored toga što služe za odmor i oporavak stanovništva ili u zabavno-rekreativne svrhe, imaju i nezamenljivu ulogu u obrazovanju, znanosti i kulturi. Posjetiteljima, i mlađim i starijim, zoološki vrt pruža mogućnost neposrednog prisustva radi promatranja pojedinih zbivanja u prirodi i konkretnog upoznavanja i proučavanja životinja, pa i biljaka, suprotno oveštalim pričama, čitanju udžbenika ili promatranju slika, suhih preparata i modela. Čak ni film ne može biti dobra zamjena za ovu edukativnu ulogu gradskih zooloških vrtova. Boravak među živim bićima zoo-vrta, uz odgovornost i dužno poštovanje prema njima, i te kako utječe na individualni intelektualni razvoj posjetitelja. Obilje korisnih informacija potiče ih da na pravi način promatraju prirodu, da je razumiju i da je sve više poštuju. Od njih se, dalje, s razlogom očekuje da daju doprinos ekologiji i da se, u granicama svojih mogućnosti, pozabave problemima okoliša i okoline, što je od presudne važnosti za budućnost čovječanstva i čitave planete.

Beogradski Zoo vrt

Beogradski zoološki vrt je nastao 1936. godine. Osnovao ga je tadašnji gradonačelnik, industrijalac, gospodin Vlada Ilić. Svečano je otvoren na Petrovdan - 12. srpnja.

Prvi stanovnici vrta su bili: lavovi, leopardi, bijeli i mrki medvjedi, vukovi, makaki i mangabej majmuni, antilope, bivoli, Zebu, mufloni, jeleni, srne, rode, ždralovi, paunovi, fazani, sove, pelikani i papagaji.

Vlada Ilić

Ubrzo po otvaranju Beogradski zoološki vrt je postao jedno od najomiljenijih mjesta na koje su Beograđani dolazili. Više puta je ugostio i članove kraljevske obitelji Karađorđević. Kraljica Marija je sa Kraljevićima Tomislavom i Andrejom vrijeme namijenjeno razonodi često provodila upravo u Vrtu, a mladi kralj Petar Drugi se prilikom posjete redovito interesirao za daljnje planove i izgradnju.

Kada je formiran, Zoološki vrt je zauzimao prostor nešto veći od tri i pol hektara, da bi, vrlo brzo, bio proširen na sedam, a zatim, izgradnjom restorana "Kalemegdanska terasa" i pripajanjem jednog dijela Donjeg grada, čak na nešto više od četrnaest hektara, i na toj površini je dočekao i Drugi svjetski rat. Međutim, tijekom Drugog svjetskog rata Vrt je dva puta bombardiran: najprije 1941. od strane njemačkih fašista, a zatim i saveznika, 1944. godine. Skoro cijeli životinjski fond je uništen. Zbog razaranja i drastično smanjenog broja eksponata, površina Vrta se poslije rata, nažalost, svela oko sedam hektara, koliko i danas zauzima.

Po kazivanju Dane Savković-Gligorić, čiji je otac, Milorad Savković, bio direktor Vrta u to vrijeme, prilikom bombardiranja 1941. stanari okolnih zgrada naivno su povjerovali da Vrt neće biti meta bombardera, pa su listom pohrlili da u njemu nađu utočište. Ali, bombe su nekontrolirano padale, pa je u Vrtu, naročito u pećini u kojoj su danas skloništa za zebre i antilope, izginulo mnogo ljudi. Svojim očima je vidjela i kako mnoge životinje, pogođene bombama, lete u zrak. Posebno joj se u pamćenje urezala slika slona raznetog na komade. Mnoge životinje su tada pobjegle iz razrušenih kaveza, a one koje su predstavljale opasnost po okolinu, morale su biti poubijane da bi se spriječila veća tragedija. Među rijetkim koje su preostale nalazili su se nilski konj Buca i aligator Muja.


Vlasnik ste listinga Beogradski Zoo vrt?

Zelite direktan link ka vasem sajtu i poboljsate svoj SEO rejting? Unapredite svoj listing jos danas!

Posetite Beogradski Zoo vrt ▶

Vlasnik ste listinga Beogradski Zoo vrt?

Povecajte svoj skor na Google-u! dodajte svoj link na ovu stranu! Unapredite svoj listing jos danas!

Posetite Beogradski Zoo vrt ▶