NaslovnaUlogujte seRegistrujte sePošaljite Sadrzaj
 

Bajina Basta

Nedirnuta priroda, ljepota planine, šume, rijeke, jezera, urođeno gostoprimstvo ljudi, postali su prepoznatljiv imidž ovog kraja. Tara, Drina i Bajina Bašta, kako u ljetnom tako iu zimskom razdoblju, pružaju izvanredne uvjete za odmor, rekreaciju i uživanje u prirodi.

Bajina Basta

Bajina Bašta je naseljena neprekidno posljednjih 7000 godina. Najstarije dosada poznato selo potječe iz razdoblja starčevačke kulture ranog neolita. Naselje je u znanosti poznato kao Kremenilo i nalazi se u današnjoj Višesava udaljeno 2.5 km od samoga centra Bajine Bašte. Stanovnici su se bavili pretežno zemljoradnjom o čemu svjedoče ornamenti pronađeni na grnčariji ali i stočarstvom. Iskopavanja tijekom 60-tih godina XX stoljeća pokazala su kontinuitet naselja kroz čitav neolit ​​sve do samog prijelaza u metalno doba.

Predmeti iz nalazišta Kremenilo

Iz eneolita, odnosno prijelaznog doba od neolita ka metalnom dobu, potiče selo Jovin breg čija grnačarija nam otkriva komunikacijske veze ovog naselja sa stanovnicima Panonije. Dio arheoloških nalaza iz Kremenila i Joe brijega danas je izloženo u hodniku OŠ. '' Rajak Pavićević '' u Bajinoj Bašti.

Kao gradsko naselje, Bajina Bašta je nastala sredinom 19. stoljeća kada je knez Aleksandar Karađorđević je 12. srpnja 1858. godine izdao rješenje o osnivanju varošice Bajina Bašta. Tada se dotadašnje sresko sjedište premješta iz Rogačice (selo oko 12 km nizvodno od Bajine Bašte) u Bajine Bašte. Od tada pa sve do danas, na desnoj obali Drine, u podnožju planine Tare, smješten je centar općine

Postoji više legendi o nastanku imena ovog grada. Najčešće spominjana je ona da je u tursko vrijeme, na prostoru današnjeg grada, neki turčin po imenu Baja imao velike bašte, pa tako ostade ime Bajina Bašta.

Intenzivan ekonomski razvoj je počeo 1966. godine, kada je svečano puštena u rad Hidroelektrana "Perućac", druga po veličini u Srbiji. Tako je, nekad omalena varoš na obali moćne rijeke, Bajina Bašta, po popisu iz 2011. godine stigla do zavidnog broja od 26.043 stanovnika.

Manastir Rača

Najzanačajniju i najatraktivniju kulturno-povijesnu vrijednost na teritoriju Bajine Bašte predstavlja manastir Rača. Hram Vaznesenja Hristovog, je smješten u selu Rača, 6 km, zapadno od Bajine Bašte, na obroncima Tare, mjestu izlaska rijeke Rače iz njenog živopisnog kanjona.

Po predanju manastir je u drugoj polovici XIII stoljeća podigao kralj Dragutin. Tijekom svoje povijesti manastir je dva puta rušen do temelja, da bi današnju fizionomiju dobio 1835. godine. Za vrijeme drugog svjetskog rata ovdje je od Nijemaca sklonjeno Miroslavljevo Evanđelje, najstarija srpska knjiga napisana u 12. stoljeću. Dio relikvija Kralja Dragutina od nedavno se nalaze u ovom hramu.

Pred sami Prvi srpskih ustanaka manastir je obnovio iguman hadži Melentije Stefanović. Tijekom ustanaka hadži Melentije postaje jedan od vođa ustanka protiv Turaka. Godine 1813. Turci spaljuju samostan kao znak odmazde. Miloš Obrenović ga obnavlja 1813. Godine.

Najvrednije predmete manastirske zbirke čine Srbljak iz 1761. godine, rusko izdanje Jevanjđelja iz XII stoljeća i Vojvodski barjak, Hadži Melentija Stefanovića iz Prvog srpskog ustanka. Unutrašnjost manastira ukrašena je ikonama i freskama, a samostanski ikonostas s dvije ikone Isusa i Bogorodice, djelo Georgija Bakalovića iz 1840. godine, smatra se jednim od najljepših u Srbiji.

Crkveno zdanje u Rači relativno je velikih dimenzija. Duljina uzdužnog broda, zajedno s apsidom i debljinom zidova, iznosi oko 23 metra, širina oko 8,5 metara.Transept ima dužinu oko 15,5 metara, širinu oko 9 metara. Visina grebena krova uzdužnog broda je 12,5 metara, krova kubeta do podnožja krste oko 20 metara

Miroslavljevo Jevađelje

Račanska prepisivačka škola

Račanska prepisivačka škola nalazila oko 40 minuta hoda uz rječicu Raču, blizu vrela Lađevac. Pored prepisivanja ukrašavali su rukopise i crtali dekorativne elemente po knjigama. Njihova djela su neprolazne duhovne i umjetničke vrijednosti. Do sada otkriveno je oko 40 zapisa i 15 bogoslužbenih knjiga iz tog razdoblja, a Račanski rukopisi danas se nalaze po muzejima diljem Europe. Škola je prekinula rad 1690. godine, kada su se monasi pridružili velikoj seobi Srba. Poslije seobe rad prepisivačke škole nastavlja se u Ugarskoj, a obnavlja je Kiprijan Račanin. Ime Račanin, redovnici dodaju uz svoje ime kao podsjećanje na svoj duhovni centar, manastir Raču i kao napomenu da su sljedbenici račanske književne i prepisivačke škole. Račanski kaluđeri-prepisivači su ovo mjesto još u 17. stoljeću nazivali Banja jer je teperatura vode 17 ° C cijele godine. U neposrednoj blizini Lađevci, kome se do izgradnje pješačke staze vrlo teško pristupalo, nalazi isposnica posvećena Svetom Đorđu. Ostaci srednjovjekovne skriptorije još postoje iu fazi su istraživanja.

U najizrazitije vrijednosti Bajine Bašte spadaju i crkva brvnara u Dubu (nastala 1792.god. Spada među naše najveće i najljepše crkve ove vrste), Solotuški Grad, te suvremena spomen-obilježja u gradu i na Tari.

Administracija

Naša administracija nastoji izaći u susret svakom sugrađaninu i stoga je omogućeno preuzimanje zahtjeva vezanih za rad općinskih službi kao i sve odluke općinske uprave na našem portalu.


Vlasnik ste listinga Bajina Basta?

Zelite direktan link ka vasem sajtu i poboljsate svoj SEO rejting? Unapredite svoj listing jos danas!

Posetite Bajina Basta ▶

Vlasnik ste listinga Bajina Basta?

Povecajte svoj skor na Google-u! dodajte svoj link na ovu stranu! Unapredite svoj listing jos danas!

Posetite Bajina Basta ▶